Znamo da Bog čini da sve pridonosi dobru!

Postoji izreka u narodu, izreka koju smo svi vjerujem barem jedanput čuli, izreka koja glasi: 'Svako zlo za neko dobro!' Izreka ima svoje korijene u Svetome Pismu, točnije u poslanici apostola Pavla koji je u 28. stihu, 8 poglavlja poslanice Rimljanima zapisao:

         'Znamo da Bog čini da sve pridonosi dobru…'

 

Upravo izrečeno ili je najveće ohrabrenje, ili je najveća obmana ikada izrečena, jer kako izrečeno obećanje pomiriti, uskladiti s pitanjem Bože zašto? Ako Bog stvarno čini da sve pridonosi dobru, zašto onda moramo od liječnika čuti: 'Žao mi je, situacija je ozbiljna, NIJE DOBRO.'

Zašto je Bog dopustio da Job, za koga Pismo veli da je bio pravedan, u kratkom vremenu izgubi SVE, ako Bog čini da SVE pridonosi dobru? Vjerujem da svi toliko poznajemo Pismo i da smo upoznati s Jobovim slučajem. Job je u kratkom vremenu izgubio SVE za što živi ondašnji i današnji čovjek. Job je u elementarnoj nesreći izgubio svu djecu, izgubio je zdravlje, bankrotirao i izgubio ugled. Zašto je pravedan Job izgubio SVE ako Bog čini da SVE pridonosi dobru?

Ako naš temeljni stih 'Znamo da Bog čini da sve pridonosi dobru…' sagledamo u bliskom kontekstu, onda nam je pitanje ZAŠTO još glasnije.  Rimljanima 8:35-37:

 

'Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? Zbog tebe –stoji pisano ubijaju nas cijeli dan; drže nas kao ovce određene za klanje.'

 

Kako ljubav Božju, ljubav Kristovu pomiriti, uskladiti s nevoljom, tjeskobom, progonstvom, gladi, pogibli, mačem, mučeništvom? Naravno da sve nabrojeno nije dobro i zbunjenost nastaje kada miješamo dobro i zlo. Ne zlo nikada nije dobro niti je dobro zlo.

Pavao ohrabruje progonjenu crkvu u problemima i piše, tvrdi da 'znamo da Bog sve pridonosi dobru…'. To ne znači da je sve nabrojeno dobro, to jednostavno znači da Bog sve, uključujući i manje dobro i loše i zlo koristi da pridonese dobru.

Odgovor na pitanje kako uskladiti Božju ljubav s nevoljom, tjeskobom, progonstvom, gladi, pogibli, mačem, mučeništvom nalazi se u definiciji dobra. Što je dobro?

Sjećam se jako dobro iako je prošlo već više od 20 godina od kada sam ležao ozbiljno bolestan s puno pitanja a malo odgovora na jednoj poznatoj klinici u Zagrebu na internom odjelu. U noći dovezli su i do mene smjestili čovjeka koji je radio, služio u tadašnjoj Vladi. Kasno u noći čovjek je dobio vrlo snažan psihotički napad, počeo se silno tresti zajedno s krevetom i stalno je ponavljao: 'Moram misliti na dobro, mora misliti na dobro!' Nakon deset minuta došao je dežurni liječnik koji mu je dao sedativ i čovjek je zaspao. Ujutro, nakon doručka upitao sam ga: 'Gospodine mogu vas nešto pitati?' 'Naravno', odgovorio je. Kada ste imali napad stalno ste glasno ponavljali. 'Moram misliti na dobro! Moram misliti na dobro! Što je dobro?'

 

Što je dobro?  Pavao nam daje jasan odgovor:

 

'Znamo da Bog čini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; koji suBožjom odlukom pozvani, jer koje je predvidio, one je i predodredio da budu JEDNAKI SLICI NJEGOVA SINA…'

 

Prema Pavlovoj definiciji dobro je upoznati Isusa Krista i mijenjati se, biti sve sličniji Onomu koji je jasno rekao: 'Ja sam put, istina i život i nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.' To je izrazito visok Božji cilj za one koji Boga ljube, za one koji su Božjom odlukom pozvani.

Drugim riječima to znači da Bog u svojoj ljubavi, u životima onih koji Boga ljube, dopušta mnogo toga ne dobroga kako bi ih doveo do spoznaje Isusa Krista, i kako bi dovedene, spašene mijenjao da budu slični Njemu.

Vidite često puta u životu boli jer Bog voli! Jer želi spasiti, jer želi mijenjati. Često puta u životu boli jer nažalost  ne čujemo istinu da je samo jedan Dobri, a da mi nismo tako dobri kao što mislimo da smo dobri.

Prema Pismu cilj vjere nije bolji, lakši, zdraviji, bogatiji, duži život. Prema Pismu cilj vjere je vječni život. Progonjenoj crkvi, crkvi koju je organizirano i sustavno progonila Neronova administracija, crkvi koja je prolazila kroz progonstvo, vatru i visoke temperature, apostol Petar ljubljenima, vjernima piše o raznovrsnoj Božjoj milosti, o milosti koja dopušta ne dobro, o milosti koja dopušta i koristi visoke temperature. Visoke temperature povremeno moraju doći, one su neizbježan dio našega života jer je citat: 'cilj vaše vjere spasenje duše.' Tijelo je prolazno, starenje je nezaustavljivo-nepovratni proces, i bez vječnog smisla nemoguće je osmisliti ovaj kratki i krhki život. Bez vječnog pogleda nemoguće je imati jasan pogled sada i ovdje.

Prema Pavlu Krist na nebu priprema stanove, a na zemlji priprema stanare. Naše jaukanje i žalovanje Njega neće zaustaviti u Njegovoj spašavajućpj ljubavi jer su vrata u nebo još uvijek uska i niska, što znači da je onih koji ulaze malo i da se treba sagnuti, a svi znamo da je to najteže. Vrlo vjerojatno je Jobu od svega najteže palo to što je izgubio ugled.

Recimo u zaključku ovako. Kada nevolje dođu a doći će. Mi se rađamo kao pala bića, u palo tijelu, u pali svijet. Bolje nije bilo i bolje neće biti jer uvijek nešto dođe da nismo bez brige. 'Nije dobro' je dio života. Kada nevolje dođu važno je razumjeti to veliko obećanje apostola Pavla:

 

 'Znamo da Bog čini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube…'

 

Kada nevolje dođu, kada se sve trese važno je stajati na tri nepromjenjive istine: Bog je Bog i Bog je Dobar, jedini Dobar, stalno Dobar, nepromjenjivo Dobar! Bog nešto radi u mom životu, mijenjam se, i treće, za vjerne najbolje tek dolazi. Ivan je za kraj o toj budućoj realnosti zapisao ovako:

 

'Ljubljeni, sada smo djeca Božja, a što ćemo biti još se nije očitovalo. Ali ZNAMO kad se to očituje, bit ćemo mu slični, jer ćemo ga vidjeti onakva  kakav jest.'   1.Iva 3:2

 

Što je dobro?

Dobro je upoznati Krista, mijenjati se na Njegovu sliku, i na kraju nakon najveće nevolje - sresti GA.

p. Damir Pintarić

Vjeruj bez ako i ali!

 Strah i nevjera nisu intelektualne, već emocionalne reakcije srca i proizlaze iz nedostatka vjere u Boga. To znači da korijen nevjere nije u umu, nego u srcu. 

Nažalost, vjerska generalizacija dogodila se u vjeri. Autentična vjera znači prihvaćanje Božje vjerodostojnosti - "... jer je vjeran koji je dao obećanje" (Heb 10,23). Vjera znači da stvari prepuštamo Isusu, uzdižemo se u povjerenju i slijedimo ga prema njegovoj riječi. "Pouzdanje u Gospoda" temeljno je biblijsko načelo i toga treba slijediti sa stavom "Gledajte, čak i ako me ubije, čekam ga" (Job 13:15).

Isus očekuje da mu na ovaj način vjerujemo. Kako znamo to? Pa, dao je vrlo impresivnu izjavu u Lukinu evanđelju: "... i ubit će neke od vas. I svi će vas mrziti zbog mog imena. A niti jedna dlaka s glave ne bi trebala biti izgubljena ”(Luka 21, 16-18).

Očekuje naše povjerenje bez obzira na to što dolazi.Vjera nije samo odobravanje riječi ili stručnjak za podučavanje. Možemo biti biblijski ispravni, ali prazni u stvarnom povjerenju u Boga.Vjera znači djetetovo povjerenje u Isusa i potpunu predaju našega života Njemu.Uvjeti poput "vjerujem u vas kad odgovarate na ovu molitvu" pokazuju potpuno nepoznavanje onoga što vjera doista znači. 

Znate, Bog ne radi uvijek ono što očekujemo. Zato bismo mu trebali vjerovati! Ako bi On odgovarao na svaku molitvu onako kako bismo željeli ili u vrijeme u kojem bismo željeli da bude, tada vjera ne bi bila potrebna. Moramo se stalno podsjećati da je Bog Bog, a mi nismo. 

Ako inzistiramo na tome da znamo zašto Bog nešto radi ili ne čini i to je uvjet našeg povjerenja u Njega, tada nemamo istinske vjere. Bog ne prihvaća uvjete za naše povjerenje u Njega. On je tvorac svemira! Ne klanja se obrascima našeg malog svijeta misli kako bi nas uvjerio da vjerujemo. Ako ne vjerujemo, to je uvijek naš gubitak, a ne njegov. Neka nikada ne sumnjamo u Boga i Njegovu dobrotu prema nama. 

Hebrejima 11:16 kaže: „Ali bez vjere nemoguće je ugoditi Bogu; jer tko želi doći k Bogu, mora vjerovati da jest i daje svoju nagradu onima koji ga traže. " 

Psalam 34: 9 također kaže: " Kušajte i pogledajte koliko je Gospodin dobar. Blago onomu koji mu vjeruje! " 

Ako stvarno vjerujemo da On postoji, tada smo u osnovi prepoznali da je On dobar i da nas voli. 

Kao dijete u naručju oca, naša je duša u stanju pronaći mir. "Tko sjedi pod okriljem Svevišnjeg i ostaje pod sjenom Svemogućega, govori Jahvi: Moje pouzdanje i moj dvorac, moj Bože, kojemu se nadam."

Poziv na radost 31

 Briga i strah se mogu jednostavno definirati kao nedostatak povjerenja u Boga, Onog koji bezuvjetno voli i koji radi sve za našu dobrobit. Kada si preopterećen brigom, pogrešno vjeruješ kako su tvoji problemi preveliki, toliko veliki da se čak niti Bog ne može pobrinuti za njih. Ako si ispunjen strahom, pogrešno pretpostavljaš kako su tvoji grijesi toliko veliki da ti ih niti Bog ne može oprostiti. Boriš li se s tjeskobom, žalosno i neispravno si uvjerio samog sebe kako je tvoj život toliko van kontrole da je izvan Božje moći tvoj život dovesti u red.

Ako se stalno kompulzivno brineš, nikad nećeš doživjeti radost koja ti je namijenjena. Briga i radost se uzajamno isključuju. Briga, u svojem najsurovijem obliku, je jadan oblik ateizma. Kako nadići brigu, strah i tjeskobu?

Biblija nam govori kako je mir rezultat vjere u Boga. Možeš li Mu vjerovati? Hoćeš li Mu danas vjerovati? Hoćeš li glasno izjaviti "Isuse, vjerujem Ti svim svojim srcem! Vjerujem kako Tebi ništa nije nemoguće i kako uvijek imaš planove za moj život!"

Zasitiš li svoj um i svoju dušu Riječju Božjom, bit ćeš slobodan od straha i zla. Kada priznaš tko je Bog i što On može postići u tvom životu, tada će tjeskoba, briga i strah čudesno nestati. A što će zauzeti mjesto tih strašnih emocija? Postat ćeš blagoslovljen primatelj radosti!

'Mudrost vapi napolju, glas svoj izušćuje na ulicama; vapi na pročelju mjesta za skupove,

kod otvaranja gradskih vrata; u gradu izušćuje riječi svoje govoreći: “Dokle ćete,

vi priprosti, voljeti priprostost? A podrugljivci, dokle ćete uživati u ruganju svojemu,

i vi ludi mrziti spoznaju? Obratite se na ukor moj! Evo, izlit ću na vas duha svojega,

obznaniti vam riječi svoje. Zato što sam zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku svoju,

a nitko se nije obazirao. No vi ste proglasili ništavnim svaki moj savjet, i ukor moj niste htjeli.

I ja ću se nesreći vašoj smijati, ismijavat ću se kada vam strah dođe; kada vam strah dođe

kao pustoš, i propast vaša dođe kao vihor; kada tjeskoba i muka dođe na vas.

Tada će mene prizvati, no ja se neću odazvati; izrana će me tražiti, ali me neće naći.

Jer su oni mrzili spoznaju i nisu izabrali strah GOSPODNJI. ' Izreke 1:20-29

'Onoga čiji um na tebi ostaje ti ćeš čuvati u savršenom miru, zato što se

u tebe pouzdaje.

Uzdajte se u GOSPODA zauvijek, jer u GOSPODU JAHVI je

snaga vječna. ' Izaija 26:3-4

Poziv na radost 29

 Radost nije samo osobina ličnosti, nego je ona uvijek dar Njegove drage prisutnosti. Kada zamoliš Isusa da uđe u tvoje srce i postane Gospodar tvog života, nebeska radost se spušta i obavija te svaki dan tvog života. Radost dolazi kroz prisutnost i ne stvara se ili nastaje kroz okolnosti.

Možeš imati radost i kada ti se život raspada, zato jer je On obećao da te nikada neće ostaviti ili napustiti. Radost nikada ne smije dolaziti ili odlaziti kao novac ili vrijeme! Radost je konstanta svih naših dana jer je On stalan u svojoj prisutnosti.

Ne postoji stvar koju možeš učiniti, riječi koje možeš reći, koje bi te odvojile od Njegove prisutnosti. Ne postoji mjesto na koje možeš otići što bi ti uskratilo Njegovo stalno prijateljstvo i bliskost. On je sveprisutan, što znači da je On posvuda, a to uključuje i bogatstvo spoznaje da je On uvijek s tobom, uvijek uz tebe.

Ne postoji ni jedan jedini samotni dan u tvom životu kada On nije bio s tobom, tješeći te i žudeći za intimnošću s tobom. Radost je znati da je On s tobom, i to dobrih dana, loših dana, u danima zahvalnosti i u danima potpunog očaja. Radost Njegove prisutnosti te obuhvaća i štiti. Odmaraj danas u spoznaji da je On dobar i da je s tobom. Nema veće radosti od te!

'GOSPODE, ti si me istražio i upoznao me. Ti znaš kad sjednem i kad ustanem, ti razumiješ

izdaleka moju misao. Ti obilaziš moju stazu i moje lijeganje, i upoznat si sa svim mojim

putevima. Jer još mi riječ nije na jeziku, a evo, GOSPODE, ti je znaš u cijelosti.

Opkolio si me straga i sprijeda i položio si ruku svoju na mene. Takva spoznaja

odveć mi je čudesna; visoka je, ne mogu je doseći. Kuda ću otići od duha

tvoga, ili kuda ću pobjeći od nazočnosti tvoje? Ako uzađem na nebo, ti si

ondje; ako svoju postelju načinim u paklu, gle, ti si ondje. i ondje će me

tvoja ruka voditi i tvoja će me desnica držati. Ako li kažem: “Zasigurno

će me tama prekriti, i noć će biti svjetlo oko mene!” Da, tama me od tebe

ne skriva, nego noć svijetli kao dan; tama i svjetlo tebi su jednaki. '

Psalmi 139:1-8,10-12

'A nakon smrti Mojsija, sluge GOSPODNJEGA, dogodilo se da je GOSPOD rekao Jošui,

sinu Nunovu, poslužitelju Mojsijevu, govoreći: “Moj je sluga Mojsije umro; stoga sada ustani,

prijeđi preko toga Jordana, ti i sav ovaj narod, u zemlju koju ja dajem njima, baš sinovima

Izraelovim. Svako mjesto na koje stupi stopalo noge tvoje, već sam vam dao,

kao što sam rekao Mojsiju. Od pustinje i ovoga Libanona sve do velike rijeke,

rijeke Eufrata, sva zemlja hetitska, i do Velikog mora prema zalasku sunca,

bit će vaše područje. Nitko neće moći opstati pred tobom u sve dane tvog života;

kao što sam bio s Mojsijem, tako ću biti s tobom i nikada te neću iznevjeriti niti ću te napustiti.

Budi jak i odvažan jer ćeš ti ovom narodu razdijeliti u baštinu zemlju za koju sam se zakleo

očevima njihovim da im je predam. Samo ti budi jak i veoma odvažan, kako bi se pridržavao

izvršiti sve po zakonu, koji ti je zapovjedio Mojsije, sluga moj. Ne skreći od njega ni desno

ni lijevo da bi uspijevao kamo god pođeš. Neka se ova knjiga zakona ne udalji od usta tvojih,

nego promišljaj o njoj danju i noću, kako bi se pridržavao izvršiti sve što je u njoj napisano:

jer ćeš tada put svoj učiniti uspješnim i onda ćeš imati velik napredak. Nisam li ti zapovjedio?

Budi jak i odvažan! Ne boj se i ne daj se zastrašiti, jer je GOSPOD, Bog tvoj s tobom,

kamo god pođeš.”' Jošua 1:1-9

Nemojte slaviti Halloween!!!

Halloween (poznatiji kao “Noć vještica”) znači “Predvečerje svih svetih”, ili “večer prije Svih svetih”, blagdana koji se obilježava 1. studenog. Na staroengleskom riječ “hallow” znači posvetiti.

Krenemo li u povijest, u 5. stoljeću prije Krista, 31. listopada službeno je završavalo keltsko ljeto. Proslava tog blagdana zvala se “Samhain” što znači Keltska Nova godina. 31. listopada, nakon što su svi usjevi bili požnjeveni i spremljeni za nadolazeću zimu, vatra u kućnim ognjištima bi gasnula. 

Druidi- keltski svećenici sastajali bi se na vrhu brda u hrastovoj šumi (hrastovo drvo smatralo se svetim), zapalili bi nove vatre i prinosili životinjske žrtve ili žrtve u obliku usjeva. Druidi bi potom plesali oko vatre, i time bi ljeto završilo, a zima bi (sa svojom tamom i hladnoćom) započela. Slijedećeg jutra bi druidi svakoj obitelji dali žeravicu iz svoje vatre kako bi njome zapalili novu vatru u ognjištima svojih domova.

Rimljani su na isti dan častili Pomonu, božicu voćnih stabala što je Rimokatolička crkva nastojala dokinuti proglašavajući idući dan danom svih svetih, vjernika koji su pokojni. Nije to jedini pokušaj RKC da se novim praznikom dokine poganski praznik. Tako je i sa Uskrsom i Božićem.

Modernu tradiciju obilježavanja Noći vještica u SAD su donijeli irski imigranti sredinom 19. stoljeća. Običaj “trick-or-treating” nastao je u irskih farmera koji su obilazili kuće, proseći za hranu. Pritom su obećavali sreću onima koji ih blagoslivljaju, a prijetili onima koji bi ih odbili proklinjući ih (“You treat me, or else I will trick you!”).

Danas su na Zapadu kršćani uistinu podijeljeni po pitanju učestvovanja u ovoj svetkovini,. Dok jedni smatraju sudjelovanje u Noći vještica oblikom uključenosti u bezvrijedna djela zla i tame (Efežanima 5:7-12, 1 Samuelova 15:23, LZ 19:31, 20:6) drugi kršćani smatraju suvremen način proslave Noći vještica potpuno bezopasnim i zabavnim. 

Naoko, ljudi izlaze na ulice, druže se, a djeca po kućama dobivaju slatkiše. Po mome sudu obilježavanje Noći vještica zasigurno nije “prinošenje sinova i kćeri”, što se brani u Ponovljenom zakonu 18:10-13. 

Ipak, zazivaju se duhovi predaka i čitav blagdan sa kostimima i ozračjem podsjeća na okultno, što doista i jesu njegovi korijeni. 

Današnje konzumističko pomodarstvo otvoreno koketira sa Zlom, i mislim da vjera u Isusa, živoga Boga nije spojiva sa kostimiranjem u simboliku strave i užasa. I u Hrvatskoj popularna kultura je stigla nametnuti Halloween.

Mnogi se ljudi na 1. i 2.Studeni(Svi sveti i Dušni dan) sjećaju svojih bližnjih koji su pokojni i iz dobre namjere obilaze groblja, te mole za njih. 

U redu je sjećati se i poštovati pokojne, ali sotona želi iskoristiti neznanje ljudi o duhovnih stvarima da ih uvuče u okultne prakse. 

Biblija nigdje ne spominje molitvu za mrtve, jer se njome ne može ništa postići, već govori o sigurnosti spasenja onih koji se u toku zemaljskog života odluče za Krista. 

Nakon smrti osobe drugi ljudi ne mogu ništa napraviti po pitanju njenog spasenja. Po pitanju raznih blagdana i običaja osoba koja uistinu želi slijediti Krista treba provjeriti što Biblija ima za reći o tim stvarima, a ne se prilagođavati ovome svijetu.

Blagdan Svih svetih, kao što i sam naziv kaže, časti ljude koje su prozvani svecima, što Biblija naziva idolopoklonstvom. Sva čast pripada Bogu, do kojega postoji samo jedan put: ISUS KRIST.

A naš Bog nije Bog mrtvih, nego Bog živih(Marko 12:27)

Кršіtе lі drugu Воžјu zароvіјеd?

 

Кršіtе lі drugu Воžјu zароvіјеd?

 

… а dа tоgа nіѕtе nі ѕvјеѕnі? Рrvо роglеdајmо štо drugа zароvіјеd kаžе:

„Nе grаdі ѕеbі lіkа nі іkаkvа оblіčја оnоgа štо је gоrе nа nеbu іlі оnоgа štо је dоlје nа zеmlјі іlі оnоgа štо је u vоdаmа іѕроd zеmlје; nе klаnјај іm ѕе nіtі іm ѕlužі. Јеr ја, Gоѕроd, Воg tvој, Воg ѕаm lјubоmоrаn; kаžnјаvаm bеzаkоnје оtаса — оnіh kојі mе mrzе — nа dјесі ѕvе dо trеćеgа і čеtvrtоgа kоlјеnа, а іѕkаzuјеm mіlоѕrđе tіѕućаmа [nаrаštаја] оnіh kојі mе lјubе і držе mоје zароvіјеdі“ (Іzlаzаk 20,4-6).

Оvu је zароvіјеd, zајеdnо ѕ оѕtаlіmа, Воg dао Мојѕіјu nа brdu Ѕіnај. U tо ѕu vrіјеmе оkоlnі nаrоdі štоvаlі mnоgе „bоgоvе“ zајеdnо ѕ vrhоvnіm „bоgоm“ (рrеdѕtаvlјеnоg іdоlіmа) zа kоје ѕu vјеrоvаlі dа kоntrоlіrајu rаznе аѕреktе nјіhоvіh žіvоtа. Каkо bі bіlі ѕіgurnі dа іmајu nаklоnоѕt tіh „bоgоvа“, vјеrоvаlі ѕu dа іh mоrајu umіrіtі nа rаzlіčіtе nаčіnе.

U drugој zароvіјеdі Воg је gоvоrіо Мојѕіјu dа је Оn drugаčіјі оd tіh tаkоzvаnіh „bоgоvа“. Іѕроd је ројеdnоѕtаvlјеnа vеrzіја раrаfrаzе drugе zароvіјеdі kојu је dао јеdаn bіblіјѕkі učеnјаk.

„Nеmојtе mіѕlіtі о mеnі kао štо оѕtаlі nаrоdі mіѕlе о ѕvојеm vrhоvnоm bоgu, kоnаčnоm і оgrаnіčеnоm. Nеmојtе mіѕlіtі о mеnі nа tаkаv nаčіn. Nіѕаm оgrаnіčеn nіtі kоnаčаn… Nіštа nе mоžе ѕрrіјеčіtі mој nаum… Nіštа u vіdlјіvој ѕtvаrnоѕtі nе mоžе іѕtіnѕkі іѕkаzаtі tkо ѕаm і kаkаv ѕаm. U јеdnоm ѕmіѕlu, ѕvе štо је vіdlјіvо оdrаžаvа mојu nаrаv і mudrоѕt; јеr ѕvе је mојіh ruku dјеlо. Nо, u drugоm ѕmіѕlu, nіštа u vіdlјіvој ѕtvаrnоѕtі nіје рорut mеnе; nіštа nе mоžе аdеkvаtnо рrеdѕtаvіtі tkо ѕаm ја. Рrеvеlіk ѕаm dа bі mе ѕе rаzumјеlо u ѕmіѕlu bіlо čеgа kоnаčnоg u рrіrоdnоm роrеtku. Ѕtоgа, nеmојtе mіѕlіtі о mеnі kао о Воgu kојеg ѕе mоžе рrеdѕtаvіtі u оkvіrіmа nеkе kоnаčnе ѕlіkе. Аkо tаkо čіnіtе, tо nеću bіtі ја, Јаhvе, kојеg štuјеtе; tо ćе bіtі nеkі drugі bоg vаšе vlаѕtіtе mаštе. Ја ѕаm lјubоmоrаn Воg. Ја, Јаhvе, ѕvеmоćаn, trаnѕсеndеntnі Воg, Оnај ѕаm kојеg mоrаtе štоvаtі. Nе ѕmіјеtе štоvаtі umаnјеnо bоžаnѕtvо vаšе mаštе.“

Štо nаѕ učі drugа Воžја zароvіјеd? 

Оnо štо nаѕ drugа zароvіјеd učі јеѕt dа mоrаmо štоvаtі Воgа kаkаv Оn uіѕtіnu јеѕt. То је іѕtо Іѕuѕ učіо: „Аlі dоlаzі čаѕ, і ѕаd је tu, kаd ćе ѕе іѕtіnѕkі klаnјаtеlјі Осu klаnјаtі u duhu і іѕtіnі. Јеr Оtас і trаžі tаkvе klаnјаtеlје ѕvоје. Воg је duh, і kојі mu ѕе klаnјајu, trеbајu ѕе klаnјаtі u duhu і іѕtіnі“ (Іvаn 4,23-24).

Воg nе mоžе bіtі іdоl kојеg ѕtvаrа čоvјеk. Оn је Duh. Јеdіnі nаčіn nа kојі mоžеmо znаtі іѕtіnu о tоmе tkо је Воg јеѕt dа nаm ѕе Оn ѕаm оtkrіје. Воg ѕе оtkrіо Іzrаеlсіmа krоz 10 zароvіјеdі. Ро nјіmа ѕu rаzumјеlі dа је Воg ѕvеt, рrаvеdаn і dоbаr. Мі іmаmо јаѕnіје оtkrіvеnје krоz Іѕuѕа, Duhа Ѕvеtоgа і Воžјu rіјеč.

Unаtоč tоm јаѕnоm Воžјеm оtkrіvеnјu, lјudі rаdіје štuјu „bоgоvе“ vlаѕtіtе іzrаdе nеgо іѕtіnіtоg і žіvоg Воgа. Ті „bоgоvі“ mоgu bіtі bіlо štо оd mоćі dо užіtkа і роѕјеdоvаnја. Ѕvе štо zаuzіmа mјеѕtо kоје рrіраdа Воgu u nаšеm žіvоtu јеѕt іdоl. Іdоlороklоnісі ѕu uѕrеdоtоčеnі ѕаmі nа ѕеbе. Žеlе zаdоvоlјіtі ѕаmі ѕеbе і nе mіѕlе nа Воgа.

Тrеbаmо роštіvаtі nе ѕаmо drugu zароvіјеd, vеć і ѕvе drugе Воžје zароvіјеdі. Оnе nаѕ držе роvеzаnе ѕ Воgоm і tаkоđеr nаѕ čuvајu оd nеvоlје ѕа ѕаmіmа ѕоbоm, оbіtеlјі, рrіјаtеlјіmа і blіžnјіmа. Воg znа štо је nајbоlје zа ѕvе nаѕ і žеlі nаm ѕvіmа dа budеmо u mіru ѕ Nјіmе і žіvіmо u mіru і ѕklаdu јеdnі ѕ drugіmа.

 

Іzvоr: Віblwоrd.nеt