Vjeruj bez ako i ali!

 Strah i nevjera nisu intelektualne, već emocionalne reakcije srca i proizlaze iz nedostatka vjere u Boga. To znači da korijen nevjere nije u umu, nego u srcu. 

Nažalost, vjerska generalizacija dogodila se u vjeri. Autentična vjera znači prihvaćanje Božje vjerodostojnosti - "... jer je vjeran koji je dao obećanje" (Heb 10,23). Vjera znači da stvari prepuštamo Isusu, uzdižemo se u povjerenju i slijedimo ga prema njegovoj riječi. "Pouzdanje u Gospoda" temeljno je biblijsko načelo i toga treba slijediti sa stavom "Gledajte, čak i ako me ubije, čekam ga" (Job 13:15).

Isus očekuje da mu na ovaj način vjerujemo. Kako znamo to? Pa, dao je vrlo impresivnu izjavu u Lukinu evanđelju: "... i ubit će neke od vas. I svi će vas mrziti zbog mog imena. A niti jedna dlaka s glave ne bi trebala biti izgubljena ”(Luka 21, 16-18).

Očekuje naše povjerenje bez obzira na to što dolazi.Vjera nije samo odobravanje riječi ili stručnjak za podučavanje. Možemo biti biblijski ispravni, ali prazni u stvarnom povjerenju u Boga.Vjera znači djetetovo povjerenje u Isusa i potpunu predaju našega života Njemu.Uvjeti poput "vjerujem u vas kad odgovarate na ovu molitvu" pokazuju potpuno nepoznavanje onoga što vjera doista znači. 

Znate, Bog ne radi uvijek ono što očekujemo. Zato bismo mu trebali vjerovati! Ako bi On odgovarao na svaku molitvu onako kako bismo željeli ili u vrijeme u kojem bismo željeli da bude, tada vjera ne bi bila potrebna. Moramo se stalno podsjećati da je Bog Bog, a mi nismo. 

Ako inzistiramo na tome da znamo zašto Bog nešto radi ili ne čini i to je uvjet našeg povjerenja u Njega, tada nemamo istinske vjere. Bog ne prihvaća uvjete za naše povjerenje u Njega. On je tvorac svemira! Ne klanja se obrascima našeg malog svijeta misli kako bi nas uvjerio da vjerujemo. Ako ne vjerujemo, to je uvijek naš gubitak, a ne njegov. Neka nikada ne sumnjamo u Boga i Njegovu dobrotu prema nama. 

Hebrejima 11:16 kaže: „Ali bez vjere nemoguće je ugoditi Bogu; jer tko želi doći k Bogu, mora vjerovati da jest i daje svoju nagradu onima koji ga traže. " 

Psalam 34: 9 također kaže: " Kušajte i pogledajte koliko je Gospodin dobar. Blago onomu koji mu vjeruje! " 

Ako stvarno vjerujemo da On postoji, tada smo u osnovi prepoznali da je On dobar i da nas voli. 

Kao dijete u naručju oca, naša je duša u stanju pronaći mir. "Tko sjedi pod okriljem Svevišnjeg i ostaje pod sjenom Svemogućega, govori Jahvi: Moje pouzdanje i moj dvorac, moj Bože, kojemu se nadam."

Poziv na radost 31

 Briga i strah se mogu jednostavno definirati kao nedostatak povjerenja u Boga, Onog koji bezuvjetno voli i koji radi sve za našu dobrobit. Kada si preopterećen brigom, pogrešno vjeruješ kako su tvoji problemi preveliki, toliko veliki da se čak niti Bog ne može pobrinuti za njih. Ako si ispunjen strahom, pogrešno pretpostavljaš kako su tvoji grijesi toliko veliki da ti ih niti Bog ne može oprostiti. Boriš li se s tjeskobom, žalosno i neispravno si uvjerio samog sebe kako je tvoj život toliko van kontrole da je izvan Božje moći tvoj život dovesti u red.

Ako se stalno kompulzivno brineš, nikad nećeš doživjeti radost koja ti je namijenjena. Briga i radost se uzajamno isključuju. Briga, u svojem najsurovijem obliku, je jadan oblik ateizma. Kako nadići brigu, strah i tjeskobu?

Biblija nam govori kako je mir rezultat vjere u Boga. Možeš li Mu vjerovati? Hoćeš li Mu danas vjerovati? Hoćeš li glasno izjaviti "Isuse, vjerujem Ti svim svojim srcem! Vjerujem kako Tebi ništa nije nemoguće i kako uvijek imaš planove za moj život!"

Zasitiš li svoj um i svoju dušu Riječju Božjom, bit ćeš slobodan od straha i zla. Kada priznaš tko je Bog i što On može postići u tvom životu, tada će tjeskoba, briga i strah čudesno nestati. A što će zauzeti mjesto tih strašnih emocija? Postat ćeš blagoslovljen primatelj radosti!

'Mudrost vapi napolju, glas svoj izušćuje na ulicama; vapi na pročelju mjesta za skupove,

kod otvaranja gradskih vrata; u gradu izušćuje riječi svoje govoreći: “Dokle ćete,

vi priprosti, voljeti priprostost? A podrugljivci, dokle ćete uživati u ruganju svojemu,

i vi ludi mrziti spoznaju? Obratite se na ukor moj! Evo, izlit ću na vas duha svojega,

obznaniti vam riječi svoje. Zato što sam zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku svoju,

a nitko se nije obazirao. No vi ste proglasili ništavnim svaki moj savjet, i ukor moj niste htjeli.

I ja ću se nesreći vašoj smijati, ismijavat ću se kada vam strah dođe; kada vam strah dođe

kao pustoš, i propast vaša dođe kao vihor; kada tjeskoba i muka dođe na vas.

Tada će mene prizvati, no ja se neću odazvati; izrana će me tražiti, ali me neće naći.

Jer su oni mrzili spoznaju i nisu izabrali strah GOSPODNJI. ' Izreke 1:20-29

'Onoga čiji um na tebi ostaje ti ćeš čuvati u savršenom miru, zato što se

u tebe pouzdaje.

Uzdajte se u GOSPODA zauvijek, jer u GOSPODU JAHVI je

snaga vječna. ' Izaija 26:3-4

Poziv na radost 29

 Radost nije samo osobina ličnosti, nego je ona uvijek dar Njegove drage prisutnosti. Kada zamoliš Isusa da uđe u tvoje srce i postane Gospodar tvog života, nebeska radost se spušta i obavija te svaki dan tvog života. Radost dolazi kroz prisutnost i ne stvara se ili nastaje kroz okolnosti.

Možeš imati radost i kada ti se život raspada, zato jer je On obećao da te nikada neće ostaviti ili napustiti. Radost nikada ne smije dolaziti ili odlaziti kao novac ili vrijeme! Radost je konstanta svih naših dana jer je On stalan u svojoj prisutnosti.

Ne postoji stvar koju možeš učiniti, riječi koje možeš reći, koje bi te odvojile od Njegove prisutnosti. Ne postoji mjesto na koje možeš otići što bi ti uskratilo Njegovo stalno prijateljstvo i bliskost. On je sveprisutan, što znači da je On posvuda, a to uključuje i bogatstvo spoznaje da je On uvijek s tobom, uvijek uz tebe.

Ne postoji ni jedan jedini samotni dan u tvom životu kada On nije bio s tobom, tješeći te i žudeći za intimnošću s tobom. Radost je znati da je On s tobom, i to dobrih dana, loših dana, u danima zahvalnosti i u danima potpunog očaja. Radost Njegove prisutnosti te obuhvaća i štiti. Odmaraj danas u spoznaji da je On dobar i da je s tobom. Nema veće radosti od te!

'GOSPODE, ti si me istražio i upoznao me. Ti znaš kad sjednem i kad ustanem, ti razumiješ

izdaleka moju misao. Ti obilaziš moju stazu i moje lijeganje, i upoznat si sa svim mojim

putevima. Jer još mi riječ nije na jeziku, a evo, GOSPODE, ti je znaš u cijelosti.

Opkolio si me straga i sprijeda i položio si ruku svoju na mene. Takva spoznaja

odveć mi je čudesna; visoka je, ne mogu je doseći. Kuda ću otići od duha

tvoga, ili kuda ću pobjeći od nazočnosti tvoje? Ako uzađem na nebo, ti si

ondje; ako svoju postelju načinim u paklu, gle, ti si ondje. i ondje će me

tvoja ruka voditi i tvoja će me desnica držati. Ako li kažem: “Zasigurno

će me tama prekriti, i noć će biti svjetlo oko mene!” Da, tama me od tebe

ne skriva, nego noć svijetli kao dan; tama i svjetlo tebi su jednaki. '

Psalmi 139:1-8,10-12

'A nakon smrti Mojsija, sluge GOSPODNJEGA, dogodilo se da je GOSPOD rekao Jošui,

sinu Nunovu, poslužitelju Mojsijevu, govoreći: “Moj je sluga Mojsije umro; stoga sada ustani,

prijeđi preko toga Jordana, ti i sav ovaj narod, u zemlju koju ja dajem njima, baš sinovima

Izraelovim. Svako mjesto na koje stupi stopalo noge tvoje, već sam vam dao,

kao što sam rekao Mojsiju. Od pustinje i ovoga Libanona sve do velike rijeke,

rijeke Eufrata, sva zemlja hetitska, i do Velikog mora prema zalasku sunca,

bit će vaše područje. Nitko neće moći opstati pred tobom u sve dane tvog života;

kao što sam bio s Mojsijem, tako ću biti s tobom i nikada te neću iznevjeriti niti ću te napustiti.

Budi jak i odvažan jer ćeš ti ovom narodu razdijeliti u baštinu zemlju za koju sam se zakleo

očevima njihovim da im je predam. Samo ti budi jak i veoma odvažan, kako bi se pridržavao

izvršiti sve po zakonu, koji ti je zapovjedio Mojsije, sluga moj. Ne skreći od njega ni desno

ni lijevo da bi uspijevao kamo god pođeš. Neka se ova knjiga zakona ne udalji od usta tvojih,

nego promišljaj o njoj danju i noću, kako bi se pridržavao izvršiti sve što je u njoj napisano:

jer ćeš tada put svoj učiniti uspješnim i onda ćeš imati velik napredak. Nisam li ti zapovjedio?

Budi jak i odvažan! Ne boj se i ne daj se zastrašiti, jer je GOSPOD, Bog tvoj s tobom,

kamo god pođeš.”' Jošua 1:1-9

Nemojte slaviti Halloween!!!

Halloween (poznatiji kao “Noć vještica”) znači “Predvečerje svih svetih”, ili “večer prije Svih svetih”, blagdana koji se obilježava 1. studenog. Na staroengleskom riječ “hallow” znači posvetiti.

Krenemo li u povijest, u 5. stoljeću prije Krista, 31. listopada službeno je završavalo keltsko ljeto. Proslava tog blagdana zvala se “Samhain” što znači Keltska Nova godina. 31. listopada, nakon što su svi usjevi bili požnjeveni i spremljeni za nadolazeću zimu, vatra u kućnim ognjištima bi gasnula. 

Druidi- keltski svećenici sastajali bi se na vrhu brda u hrastovoj šumi (hrastovo drvo smatralo se svetim), zapalili bi nove vatre i prinosili životinjske žrtve ili žrtve u obliku usjeva. Druidi bi potom plesali oko vatre, i time bi ljeto završilo, a zima bi (sa svojom tamom i hladnoćom) započela. Slijedećeg jutra bi druidi svakoj obitelji dali žeravicu iz svoje vatre kako bi njome zapalili novu vatru u ognjištima svojih domova.

Rimljani su na isti dan častili Pomonu, božicu voćnih stabala što je Rimokatolička crkva nastojala dokinuti proglašavajući idući dan danom svih svetih, vjernika koji su pokojni. Nije to jedini pokušaj RKC da se novim praznikom dokine poganski praznik. Tako je i sa Uskrsom i Božićem.

Modernu tradiciju obilježavanja Noći vještica u SAD su donijeli irski imigranti sredinom 19. stoljeća. Običaj “trick-or-treating” nastao je u irskih farmera koji su obilazili kuće, proseći za hranu. Pritom su obećavali sreću onima koji ih blagoslivljaju, a prijetili onima koji bi ih odbili proklinjući ih (“You treat me, or else I will trick you!”).

Danas su na Zapadu kršćani uistinu podijeljeni po pitanju učestvovanja u ovoj svetkovini,. Dok jedni smatraju sudjelovanje u Noći vještica oblikom uključenosti u bezvrijedna djela zla i tame (Efežanima 5:7-12, 1 Samuelova 15:23, LZ 19:31, 20:6) drugi kršćani smatraju suvremen način proslave Noći vještica potpuno bezopasnim i zabavnim. 

Naoko, ljudi izlaze na ulice, druže se, a djeca po kućama dobivaju slatkiše. Po mome sudu obilježavanje Noći vještica zasigurno nije “prinošenje sinova i kćeri”, što se brani u Ponovljenom zakonu 18:10-13. 

Ipak, zazivaju se duhovi predaka i čitav blagdan sa kostimima i ozračjem podsjeća na okultno, što doista i jesu njegovi korijeni. 

Današnje konzumističko pomodarstvo otvoreno koketira sa Zlom, i mislim da vjera u Isusa, živoga Boga nije spojiva sa kostimiranjem u simboliku strave i užasa. I u Hrvatskoj popularna kultura je stigla nametnuti Halloween.

Mnogi se ljudi na 1. i 2.Studeni(Svi sveti i Dušni dan) sjećaju svojih bližnjih koji su pokojni i iz dobre namjere obilaze groblja, te mole za njih. 

U redu je sjećati se i poštovati pokojne, ali sotona želi iskoristiti neznanje ljudi o duhovnih stvarima da ih uvuče u okultne prakse. 

Biblija nigdje ne spominje molitvu za mrtve, jer se njome ne može ništa postići, već govori o sigurnosti spasenja onih koji se u toku zemaljskog života odluče za Krista. 

Nakon smrti osobe drugi ljudi ne mogu ništa napraviti po pitanju njenog spasenja. Po pitanju raznih blagdana i običaja osoba koja uistinu želi slijediti Krista treba provjeriti što Biblija ima za reći o tim stvarima, a ne se prilagođavati ovome svijetu.

Blagdan Svih svetih, kao što i sam naziv kaže, časti ljude koje su prozvani svecima, što Biblija naziva idolopoklonstvom. Sva čast pripada Bogu, do kojega postoji samo jedan put: ISUS KRIST.

A naš Bog nije Bog mrtvih, nego Bog živih(Marko 12:27)

Кršіtе lі drugu Воžјu zароvіјеd?

 

Кršіtе lі drugu Воžјu zароvіјеd?

 

… а dа tоgа nіѕtе nі ѕvјеѕnі? Рrvо роglеdајmо štо drugа zароvіјеd kаžе:

„Nе grаdі ѕеbі lіkа nі іkаkvа оblіčја оnоgа štо је gоrе nа nеbu іlі оnоgа štо је dоlје nа zеmlјі іlі оnоgа štо је u vоdаmа іѕроd zеmlје; nе klаnјај іm ѕе nіtі іm ѕlužі. Јеr ја, Gоѕроd, Воg tvој, Воg ѕаm lјubоmоrаn; kаžnјаvаm bеzаkоnје оtаса — оnіh kојі mе mrzе — nа dјесі ѕvе dо trеćеgа і čеtvrtоgа kоlјеnа, а іѕkаzuјеm mіlоѕrđе tіѕućаmа [nаrаštаја] оnіh kојі mе lјubе і držе mоје zароvіјеdі“ (Іzlаzаk 20,4-6).

Оvu је zароvіјеd, zајеdnо ѕ оѕtаlіmа, Воg dао Мојѕіјu nа brdu Ѕіnај. U tо ѕu vrіјеmе оkоlnі nаrоdі štоvаlі mnоgе „bоgоvе“ zајеdnо ѕ vrhоvnіm „bоgоm“ (рrеdѕtаvlјеnоg іdоlіmа) zа kоје ѕu vјеrоvаlі dа kоntrоlіrајu rаznе аѕреktе nјіhоvіh žіvоtа. Каkо bі bіlі ѕіgurnі dа іmајu nаklоnоѕt tіh „bоgоvа“, vјеrоvаlі ѕu dа іh mоrајu umіrіtі nа rаzlіčіtе nаčіnе.

U drugој zароvіјеdі Воg је gоvоrіо Мојѕіјu dа је Оn drugаčіјі оd tіh tаkоzvаnіh „bоgоvа“. Іѕроd је ројеdnоѕtаvlјеnа vеrzіја раrаfrаzе drugе zароvіјеdі kојu је dао јеdаn bіblіјѕkі učеnјаk.

„Nеmојtе mіѕlіtі о mеnі kао štо оѕtаlі nаrоdі mіѕlе о ѕvојеm vrhоvnоm bоgu, kоnаčnоm і оgrаnіčеnоm. Nеmојtе mіѕlіtі о mеnі nа tаkаv nаčіn. Nіѕаm оgrаnіčеn nіtі kоnаčаn… Nіštа nе mоžе ѕрrіјеčіtі mој nаum… Nіštа u vіdlјіvој ѕtvаrnоѕtі nе mоžе іѕtіnѕkі іѕkаzаtі tkо ѕаm і kаkаv ѕаm. U јеdnоm ѕmіѕlu, ѕvе štо је vіdlјіvо оdrаžаvа mојu nаrаv і mudrоѕt; јеr ѕvе је mојіh ruku dјеlо. Nо, u drugоm ѕmіѕlu, nіštа u vіdlјіvој ѕtvаrnоѕtі nіје рорut mеnе; nіštа nе mоžе аdеkvаtnо рrеdѕtаvіtі tkо ѕаm ја. Рrеvеlіk ѕаm dа bі mе ѕе rаzumјеlо u ѕmіѕlu bіlо čеgа kоnаčnоg u рrіrоdnоm роrеtku. Ѕtоgа, nеmојtе mіѕlіtі о mеnі kао о Воgu kојеg ѕе mоžе рrеdѕtаvіtі u оkvіrіmа nеkе kоnаčnе ѕlіkе. Аkо tаkо čіnіtе, tо nеću bіtі ја, Јаhvе, kојеg štuјеtе; tо ćе bіtі nеkі drugі bоg vаšе vlаѕtіtе mаštе. Ја ѕаm lјubоmоrаn Воg. Ја, Јаhvе, ѕvеmоćаn, trаnѕсеndеntnі Воg, Оnај ѕаm kојеg mоrаtе štоvаtі. Nе ѕmіјеtе štоvаtі umаnјеnо bоžаnѕtvо vаšе mаštе.“

Štо nаѕ učі drugа Воžја zароvіјеd? 

Оnо štо nаѕ drugа zароvіјеd učі јеѕt dа mоrаmо štоvаtі Воgа kаkаv Оn uіѕtіnu јеѕt. То је іѕtо Іѕuѕ učіо: „Аlі dоlаzі čаѕ, і ѕаd је tu, kаd ćе ѕе іѕtіnѕkі klаnјаtеlјі Осu klаnјаtі u duhu і іѕtіnі. Јеr Оtас і trаžі tаkvе klаnјаtеlје ѕvоје. Воg је duh, і kојі mu ѕе klаnјајu, trеbајu ѕе klаnјаtі u duhu і іѕtіnі“ (Іvаn 4,23-24).

Воg nе mоžе bіtі іdоl kојеg ѕtvаrа čоvјеk. Оn је Duh. Јеdіnі nаčіn nа kојі mоžеmо znаtі іѕtіnu о tоmе tkо је Воg јеѕt dа nаm ѕе Оn ѕаm оtkrіје. Воg ѕе оtkrіо Іzrаеlсіmа krоz 10 zароvіјеdі. Ро nјіmа ѕu rаzumјеlі dа је Воg ѕvеt, рrаvеdаn і dоbаr. Мі іmаmо јаѕnіје оtkrіvеnје krоz Іѕuѕа, Duhа Ѕvеtоgа і Воžјu rіјеč.

Unаtоč tоm јаѕnоm Воžјеm оtkrіvеnјu, lјudі rаdіје štuјu „bоgоvе“ vlаѕtіtе іzrаdе nеgо іѕtіnіtоg і žіvоg Воgа. Ті „bоgоvі“ mоgu bіtі bіlо štо оd mоćі dо užіtkа і роѕјеdоvаnја. Ѕvе štо zаuzіmа mјеѕtо kоје рrіраdа Воgu u nаšеm žіvоtu јеѕt іdоl. Іdоlороklоnісі ѕu uѕrеdоtоčеnі ѕаmі nа ѕеbе. Žеlе zаdоvоlјіtі ѕаmі ѕеbе і nе mіѕlе nа Воgа.

Тrеbаmо роštіvаtі nе ѕаmо drugu zароvіјеd, vеć і ѕvе drugе Воžје zароvіјеdі. Оnе nаѕ držе роvеzаnе ѕ Воgоm і tаkоđеr nаѕ čuvајu оd nеvоlје ѕа ѕаmіmа ѕоbоm, оbіtеlјі, рrіјаtеlјіmа і blіžnјіmа. Воg znа štо је nајbоlје zа ѕvе nаѕ і žеlі nаm ѕvіmа dа budеmо u mіru ѕ Nјіmе і žіvіmо u mіru і ѕklаdu јеdnі ѕ drugіmа.

 

Іzvоr: Віblwоrd.nеt

Poziv na radost-28

 Jeste li znali da ste već dobili sve što bi vam moglo biti potrebno za život zarazne radosti? Bog Otac je preko Isusa Sina već pružio sve što je potrebno za bogobojazan život! A budući da je radost osobina Božjeg karaktera, to uključuje život u punoj, dinamičnoj radosti! 

Kad imate Isusa Krista, već imate sve što vam je potrebno za suočavanje s PMS -om, depresijom, sklonošću kritiziranju, nestrpljenjem i prošlim neuspjesima. Bog, koji je velikodušniji od bilo koje povijesne ličnosti bilo kojeg vremenskog razdoblja, već nam je dao potpuno sve što nam je potrebno za život punine i radosti. Dragocjeno je obećanje da ćemo postati sudionici božanske prirode. Mi nismo zemaljska krivotvorina, ali možemo gledati, djelovati, govoriti, hodati i osjećati se baš kao što je to činio Isus dok je bio na zemlji. Božja vlastita božanska priroda može zamijeniti naše slabosti u svakom području života ako mu to samo dopustimo. 

Kad hodamo i živimo u Duhu, zapravo hodamo u suprotnom smjeru od naših prirodnih sklonosti i vlastite genetske predispozicije. Ako ove stihove primijenite u svom životu, bit ćete najbolja moguća verzija sebe. Hoće li biti potrebno napornog rada? Da! Potrebna je svesrdna marljivost, ali sam će vas Bog osnažiti i razveseliti dok svakim danom svog života postajete sve sličniji Njemu! bit ćeš najbolja moguća verzija sebe. Hoće li biti potrebno napornog rada? Da! Potrebna je svesrdna marljivost, ali sam će vas Bog osnažiti i razveseliti dok svakim danom svog života postajete sve sličniji Njemu! bit ćeš najbolja moguća verzija sebe. Hoće li biti potrebno napornog rada? Da! Potrebna je svesrdna marljivost, ali sam će vas Bog osnažiti i razveseliti dok svakim danom svog života postajete sve sličniji Njemu!

2. Petrova 1: 2-11

'pošto nam je njegova božanska snaga podarila sve što je potrebno za život i pobožnost

kroz spoznaju onoga koji nas je pozvao na slavu i krepost, po kojima su nam darovana

vrlo velika i dragocjena obećanja, da po njima postanete sudionici božanske naravi

jer ste umakli pokvarenosti koja je u svijetu zbog požude. I stoga svom revnošću prionite:

pridodajte svojoj vjeri krepost, a kreposti znanje, a znanju uzdržljivost, a uzdržljivosti strpljivost,

a strpljivosti pobožnost, Jer ako je to u vama i umnožava se, ne ostavlja vas ni

besposlenima ni besplodnima u spoznaji Gospodina našega Isusa Krista.

a pobožnosti bratoljublje, a bratoljublju ljubav. Ali kome to nedostaje, slijep je,

kratkovidan; zaboravio je da je očišćen od svojih prijašnjih grijeha.

Zato, braćo, još više revnujte učiniti sigurnim svoj poziv i izabranje, jer kad to činite

nećete nikada pasti. Jer tako će vam se obilno opremiti ulazak u vječno kraljevstvo

Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista. Milost vam se i mir umnožili kroz spoznaju

Boga i Isusa, Gospodina našega, ' 2. Petrova 1:2-11

Zašto Bog dopušta katastrofe?

Pitanje: "Zašto Bog dopušta prirodne katastrofe?" 

Odgovor: Zašto Bog dopušta potres, tornado, uragane, tsunamije, tajfune, ciklone, klizišta, požare i druge prirodne katastrofe? Zbog tragedija mnogi ljudi dovode u pitanje Božju dobrotu. Uznemirujuće je što se prirodne katastrofe često nazivaju "Božjim djelima", dok se Bogu, godinama, desetljećima ili čak stoljećima mirnog vremena ne daje "zasluga". Bog je stvorio cijeli svemir i prirodne zakone (Postanak 1: 1). Većina prirodnih katastrofa posljedica je ovih zakona na snazi. Uragani, tajfuni i tornada posljedica su sukoba različitih vremenskih obrazaca. Potresi su posljedica pomicanja strukture zemljine ploče. Tsunami je uzrokovan podvodnim potresom.



Biblija objavljuje da Isus Krist drži cijelu prirodu na okupu (Kološanima 1: 16-17). Može li Bog spriječiti prirodne katastrofe? Apsolutno! Utječe li Bog ponekad na vrijeme? Da, kao što vidimo u Ponovljenim zakonima 11:17 i Jakovlju 5:17. Brojevi 16: 30-34 pokazuju nam da Bog ponekad uzrokuje prirodne katastrofe kao presudu protiv grijeha. Knjiga Otkrivenja opisuje mnoge događaje koji bi se definitivno mogli opisati kao prirodne katastrofe (6., 8. i 16. poglavlje Otkrivenja). Je li svaka prirodna katastrofa Božja kazna? Apsolutno ne.

Na isti način na koji Bog dopušta zlim ljudima da čine zla djela, Bog dopušta zemlji da odražava posljedice koje je grijeh ostavio na stvaranje. Rimljanima 8: 19-21 kaže nam: „Stvorenje s nestrpljenjem očekuje da se objave sinovi Božji. Jer stvaranje je bilo podvrgnuto frustraciji, ne vlastitim izborom, već voljom onoga koji ga je podložio, u nadi da će samo stvorenje biti oslobođeno ropstva propadanja i dovedeno u slavnu slobodu djece Božje . ” Pad čovječanstva u grijeh imao je posljedice na sve, uključujući i svijet u kojem živimo. Sve u stvaranju podložno je „frustraciji“ i „propadanju“. Grijeh je krajnji uzrok prirodnih katastrofa, isto kao što je uzrok smrti, bolesti i patnje.

Možemo razumjeti zašto dolazi do prirodnih katastrofa. Ono što ne razumijemo je zašto Bog dopušta njihovo pojavljivanje. Zašto je Bog dopustio da tsunami ubije više od 225.000 ljudi u Aziji? Zašto Bog dopušta da uragani unište domove tisuća ljudi? Kao prvo, takvi događaji poljuljaju naše povjerenje u ovaj život i tjeraju nas da razmišljamo o vječnosti. Crkve se obično pune nakon katastrofa jer ljudi shvaćaju koliko im je život zaista slab i kako im se život može oduzeti u trenu. Ono što znamo je sljedeće: Bog je dobar! Tijekom prirodnih katastrofa dogodila su se mnoga nevjerojatna čuda koja su spriječila još veći gubitak života. Prirodne katastrofe uzrokuju milijune ljudi da preispitaju svoje životne prioritete. Stotine milijuna dolara pomoći šalje se za pomoć ljudima koji pate. Kršćanske službe imaju priliku pomoći, služite, savjetujte, molite i vodite ljude do spasonosne vjere u Krista! Bog može i čini veliko dobro iz strašnih tragedija (Rimljanima 8:28).