'Salomon je sklopio mirovni sporazum s egipatskim faraonom, stupivši u brak s njegovom kćeri.
Doveo ju je u Davidov grad dok se dovršavala izgradnja kraljevske palače, BOŽJEG hrama i
zidina oko Jeruzalema.
Narod je prinosio žrtve u lokalnim svetištima jer još nije bio podignut
Hram u čast BOGU. Salomon je iskazivao ljubav BOGU i u svemu je živio prema odredbama
svoga oca Davida, osim što je u idolskim svetištima prinosio žrtve i palio tamjan .
Kralj je Salomon otišao u Gibeon, gdje je bilo središnje lokalno svetište sa žrtvenikom.
Tu je Bogu prinio tisuću žrtava paljenica. U Gibeonu mu se BOG ukazao noću u snu.
Rekao je: »Traži što želiš da ti dam!« A Salomon je odgovorio: »Pokazao si veliku vjernost
i ljubav svome slugi, mome ocu Davidu, jer je pred tobom živio vjerno, pravedno i čestito.
I nastavio si mu iskazivati veliku vjernost i ljubav tako što si mu dao sina nasljednika na
njegovom prijestolju. Sad si, moj BOŽE, postavio mene, svoga slugu, za kralja poslije
moga oca Davida, iako sam još samo dijete i ne znam kako treba izvršavati kraljevske dužnosti.
Tvoj sluga dolazi iz naroda kojeg si izabrao, koji je toliko brojan da ga se ne može niti prebrojati
niti popisati. Daj, stoga, svome slugi veliku mudrost da može upravljati tvojim narodom i
razlikovati dobro od zla. U protivnom, kako bih mogao upravljati tvojim velikim narodom?
« Odgovorio je: »Budući da si tako tražio, a ne samo dug život i bogatstvo za sebe, ili smrt
svojih neprijatelja, već razboritost i pravednost, dat ću ti sve što si tražio.
Dat ću ti mudrost i
razboritost kakvu nitko prije tebe nije imao niti će imati itko poslije tebe. No dat ću ti i ono što
nisi tražio: bogatstvo i slavu s kojima se ne može mjeriti ni jedan kralj. Ako budeš činio onako
kako ja želim, ako budeš provodio moja pravila i zapovijedi, kao što je činio tvoj otac David,
imat ćeš dug život.« Kad se Salomon probudio, shvatio je da mu je Bog govorio u snu.
Vratio se u Jeruzalem i stao pred kovčeg Božjeg saveza. Prinio je ondje žrtve paljenice i
slavljenice te priredio gozbu za sve svoje službenike.
Jednoga su dana dvije prostitutke došle
kod kralja i stale pred njega. Jedna je od njih rekla: »Moj gospodaru, ova žena i ja živimo
u istoj kući u kojoj sam rodila. Jedne je noći sin ove žene umro jer je u snu legla na njega.
Zatim je usred noći ustala i, dok sam spavala, uzela moga sina iz kreveta. Stavila ga je u
svoj krevet, a svoga je mrtvog sina premjestila k meni.
Tri dana nakon mene i ona je rodila.
U kući nije bilo nikog osim nas. Kad sam ujutro ustala da nahranim dijete, vidjela sam da je
mrtvo. Kad sam ga bolje pogledala pri jutarnjoj svjetlosti, vidjela sam da to nije moj sin.
« No druga je žena rekla: »Ne! Živo je dijete moje, a tvoj je sin mrtav.« Prva je žena
odgovorila: »Ne! Mrtvo je dijete tvoje, a živo je moje.« I tako su se prepirale pred kraljem.
Tada je kralj rekao: »Jedna kaže: ‘Moj je sin živ, a tvoj je mrtav’, a druga kaže: ‘Ne!
Tvoj je sin mrtav, a moj je živ.’« Zatim je kralj zapovjedio: »Donesite mi mač.« Kad su kralju
donijeli mač, rekao je: »Rasijecite živo dijete napola pa jednu polovicu dajte jednoj ženi,
a drugu drugoj.« No prvu ženu, pravu majku, obuzelo je sažaljenje prema djetetu te je rekla
kralju: »Molim te, gospodaru, daj dijete njoj! Nemoj ga ubiti!« A druga je žena rekla:
»Neka ne bude ni moj ni njezin. Rasijecite ga napola!« Tada je kralj rekao: »Dajte živo dijete
prvoj ženi. Nemojte ga ubiti! Ona mu je majka.« Svi su Izraelci čuli kraljevu presudu.
Bili su ispunjeni poštovanjem prema kralju jer su vidjeli da je u njemu Božja mudrost i
sposobnost da provodi pravdu.'
Kraljevi 1 3:1-9,11-28
Doveo ju je u Davidov grad dok se dovršavala izgradnja kraljevske palače, BOŽJEG hrama i
zidina oko Jeruzalema.
Narod je prinosio žrtve u lokalnim svetištima jer još nije bio podignut
Hram u čast BOGU. Salomon je iskazivao ljubav BOGU i u svemu je živio prema odredbama
svoga oca Davida, osim što je u idolskim svetištima prinosio žrtve i palio tamjan .
Kralj je Salomon otišao u Gibeon, gdje je bilo središnje lokalno svetište sa žrtvenikom.
Tu je Bogu prinio tisuću žrtava paljenica. U Gibeonu mu se BOG ukazao noću u snu.
Rekao je: »Traži što želiš da ti dam!« A Salomon je odgovorio: »Pokazao si veliku vjernost
i ljubav svome slugi, mome ocu Davidu, jer je pred tobom živio vjerno, pravedno i čestito.
I nastavio si mu iskazivati veliku vjernost i ljubav tako što si mu dao sina nasljednika na
njegovom prijestolju. Sad si, moj BOŽE, postavio mene, svoga slugu, za kralja poslije
moga oca Davida, iako sam još samo dijete i ne znam kako treba izvršavati kraljevske dužnosti.
Tvoj sluga dolazi iz naroda kojeg si izabrao, koji je toliko brojan da ga se ne može niti prebrojati
niti popisati. Daj, stoga, svome slugi veliku mudrost da može upravljati tvojim narodom i
razlikovati dobro od zla. U protivnom, kako bih mogao upravljati tvojim velikim narodom?
« Odgovorio je: »Budući da si tako tražio, a ne samo dug život i bogatstvo za sebe, ili smrt
svojih neprijatelja, već razboritost i pravednost, dat ću ti sve što si tražio.
Dat ću ti mudrost i
razboritost kakvu nitko prije tebe nije imao niti će imati itko poslije tebe. No dat ću ti i ono što
nisi tražio: bogatstvo i slavu s kojima se ne može mjeriti ni jedan kralj. Ako budeš činio onako
kako ja želim, ako budeš provodio moja pravila i zapovijedi, kao što je činio tvoj otac David,
imat ćeš dug život.« Kad se Salomon probudio, shvatio je da mu je Bog govorio u snu.
Vratio se u Jeruzalem i stao pred kovčeg Božjeg saveza. Prinio je ondje žrtve paljenice i
slavljenice te priredio gozbu za sve svoje službenike.
Jednoga su dana dvije prostitutke došle
kod kralja i stale pred njega. Jedna je od njih rekla: »Moj gospodaru, ova žena i ja živimo
u istoj kući u kojoj sam rodila. Jedne je noći sin ove žene umro jer je u snu legla na njega.
Zatim je usred noći ustala i, dok sam spavala, uzela moga sina iz kreveta. Stavila ga je u
svoj krevet, a svoga je mrtvog sina premjestila k meni.
U kući nije bilo nikog osim nas. Kad sam ujutro ustala da nahranim dijete, vidjela sam da je
mrtvo. Kad sam ga bolje pogledala pri jutarnjoj svjetlosti, vidjela sam da to nije moj sin.
« No druga je žena rekla: »Ne! Živo je dijete moje, a tvoj je sin mrtav.« Prva je žena
odgovorila: »Ne! Mrtvo je dijete tvoje, a živo je moje.« I tako su se prepirale pred kraljem.
Tada je kralj rekao: »Jedna kaže: ‘Moj je sin živ, a tvoj je mrtav’, a druga kaže: ‘Ne!
Tvoj je sin mrtav, a moj je živ.’« Zatim je kralj zapovjedio: »Donesite mi mač.« Kad su kralju
donijeli mač, rekao je: »Rasijecite živo dijete napola pa jednu polovicu dajte jednoj ženi,
a drugu drugoj.« No prvu ženu, pravu majku, obuzelo je sažaljenje prema djetetu te je rekla
kralju: »Molim te, gospodaru, daj dijete njoj! Nemoj ga ubiti!« A druga je žena rekla:
»Neka ne bude ni moj ni njezin. Rasijecite ga napola!« Tada je kralj rekao: »Dajte živo dijete
prvoj ženi. Nemojte ga ubiti! Ona mu je majka.« Svi su Izraelci čuli kraljevu presudu.
Bili su ispunjeni poštovanjem prema kralju jer su vidjeli da je u njemu Božja mudrost i
sposobnost da provodi pravdu.'
Kraljevi 1 3:1-9,11-28
Nema komentara:
Objavi komentar